Naša mala knjižnica

Prije desetak godina, slovensko umjetničko društvo Sodobnost započelo je projekt Naša mala knjižnica na nacionalnoj razini. Godine 2014. Proširili su ga na još dvije europske zemlje – Litvu i Poljsku.
U proljeće 2016. članovi projekta organizirali su trodnevni seminar na koji je pozvana Ibis grafika i još 4 nakladnika – iz Estonije, Latvije, Turske i Srbije, gdje se raspravljalo o problemima na koje nailaze mali izdavači i nastojalo pronaći neko zajedničko rješenje, te se razmišljalo kako motivirati djecu da čitaju kvalitetnu literaturu.
Potaknuti  uspješnom suradnjom i odličnim rezultatima, sudionici projekta ponovno su ga, u proširenom obliku, prijavili Europskoj komisiji za potporu s novim članovima nakladnicima iz Latvije, Estonije i Hrvatske.
Naša mala knjižnica je međunarodni projekt poticanja čitanja koji okuplja nekoliko europskih izdavačkih kuća.
U Hrvatskoj ga provodi nakladnička kuća Ibis grafika u suradnji s vrtićima, školama, knjižnicama i ostalim ustanovama koje se žele aktivno uključiti.
Osnovni je cilj projekta Naša mala knjižnica, uz veće promotivne aktivnosti bolje predstaviti autore i povećati interes za njihove knjige te povećati publiku i stvoriti kritičke čitatelje. Projekt uključuje objavljivanje šest naslova namijenjenih djeci između 8 i 11 godina. Predstavnik Hrvatske u ovom projektu je Grigor Vitez preko čijeg će djela djeca drugih europskih zemalja saznati za hrvatsku dječju književnost. Ibis grafika je odabrala tri manje poznate njegove priče  koje su sabrali u zbirku imena „O zecu koji se volio smijati“. Svi autori i ilustratori čije knjige sudjeluju u projektu, dobitnici su raznih nagrada i priznanja u svojim državama, a ovako se predstavljaju hrvatskoj publici. Kako bi se cilj projekta ostvario, predviđene su razne aktivnosti za djecu-I ja mogu napisati priču, Odigrajmo priču, ali i za autore i ilustratore-Pismo iznenađenja, Književne razglednice.
Dosad su objavljena tri naslova iz projekta Naša mala knjižnica koje vam Mali čitači predstavljaju.


Jana Bauer: Strašna vila i divlja zima
Ilustrirala: Caroline Thaw
Prevela: Jana Pogačnik
160 stranica, tvrdi uvez



 Strašna vila i divlja zima je nastavak prvog dijela objavljenog 2013.g. Strašna vila u Groznoj šumi. Možete ju čitati iako niste čitali prvi dio, snaći ćete se među likovima i kratkim pričama, kao što smo i mi. Knjiga se sastoji od 16 priča, svaka je zasebno strukturirana pa se ne moraju čitati redoslijedom koji je u knjizi. Moji klinci inače imaju tu foru da ne žele čitati priče po redu, već kako im se koji naslov svidi. Tako da smo ih mi sve pročitali, ali nekim svojim redom. Krenuli smo od dabra koji je napravio klizalište za tuljane, a završili s vjevericom sa crvenim šeširom. Sve priče su odlične, s određenom dozom humora koji se temelji na komičnim situacijama među likovima i njihovim dijalozima, maštovite i opisuju mnoge ljudske osobine. Praznovjerje, sumnja, tuga, ljubomora, to je ono sa čime se stanovnici Grozne šume moraju nositi. Ali od svega iskače prihvaćanje različitosti. Svatko prihvaća svakoga, bez obzira na sve negativne osobine. Svi prihvaćaju Strašnu vilu i ona prihvaća sve stanovnike Grozne šume.
Autorica Jana Bauer inače piše fantastične priče za djecu, dobitnica je mnogih nagrada, a u Strašnoj vili i divljoj zimi stvorila je fantastični svijet neobičnih likova i duhovitih dijaloga zanimljiv kako djeci, tako i odrasloj publici. Izvrsno je upotpunjuju bajkovite ilustracije londonske ilustratorice Caroline Thaw koja se koristi kombinacijom tinte, drvenih i vodenih boja. Uživa u svemu što je neobično i drukčije, a posebno je privlači ljudski spektar ekspresija, ali i životinje i priroda. Divne su njene ilustracije u Strašnoj vili i divljoj zimi, nekako nježne i u pastelnim bojama, iako se radi o Groznoj šumi i njihovim stanovnicima. Odličan posao su napravile autorica i ilustratorica i vjerujem da će svi uživati u ovoj odličnoj dječjoj knjizi jer mi zaista jesmo.

Andrej Rozman Roza: Kako je Oskar postao detektiv
Ilustrirala: Ana Košir
Prijevod sa slovenskog: Mirjana Bračko
63 stranice, tvrdi uvez




Pretpostavlja se da svaki deseti učenik u Hrvatskoj ima disleksiju koja se očituje različitim teškoćama u različitim oblicima jezika, često uz probleme teškoća savladavanja čitanja uključuje i poteškoće u stjecanju vještine pisanja. Često laici disleksiju povezuju uz pojam smanjene inteligencije što uopće nije točno. I zato je važno da djeca znaju što je to disleksija, da ne ismijavaju svoje prijatelje u razredu kojima teže ide čitanje i pisanje zbog poteškoća koje imaju. A vjerujem da će ova dječja knjiga osvijestiti mnoge školarce. Kako je Oskar postao detektiv se sastoji od tri priče: Kamen mudrosti, Crvenkapica i Mali duh iz zgrade. Svaka donosi jednu detektivsku zavrzlamu koju će Oskar riješiti na najbolji mogući način. Oskar je jedan zanimljiv dječak koji ima disleksiju i ide u prvi razred. Zbog disleksije Oskaru je teško čitati i osjeća se manje vrijednim jer svi njegovi prijatelji u razredu čitaju bez problema. Jednom je Oskar čuo za kamen mudrosti i pomislio je kako bi pomoću njega mogao riješiti sve svoje probleme sa čitanjem. Tragajući za njim, naći će se u draguljarnici u kojoj će svojom mudrošću i hrabrošću spriječiti pljačku i zaraditi svoj kamen mudrosti.
Kako jedan pogrešno shvaćen telefonski poziv može izazvati smiješnu zavrzlamu koja će sretno završiti, saznat ćete u modernoj verziji bajke o Crvenkapici, koja kao i prvotna inačica nosi poruku kako uvijek moramo biti oprezni s nepoznatima.
Kad jednom Oskarovom susjedu nestanu bicikl i skije, Oskar će biti nepravedno optužen, ali će tijekom svoje potrage za duhom pronalaskom dokaza pomoći policiji u rješavanju slučaja te sprati ljagu sa svoga imena.
Odlična knjiga slovenskog autora približit će na djeci prikladan način problem disleksije i kroz komične situacije, scene i likove prenijeti poruke o prihvaćanju različitosti, odgovornosti, poštenju i mudrosti te kako naizgled bezizlazne situacije možemo riješiti ako smo dovoljno bistri i domišljati. Andrej Rozman Roza je nagrađivani slovenski autor, pjesnik, dramatičar, kazališni glumac i režiser. Knjiga Kako je Oskar postao detektiv je 2008.g. proglašena najboljom knjigom za djecu i mlade.
Ana Košir je poznata i priznata slovenska ilustratorica, a u knjizi Kako je Oskar postao detektiv na divan način prenosi karakteristike likova u ilustracije pa će vas njihovi vizualni identiteti oduševiti i pomalo nasmijati.
Pročitajte ovu odličnu knjigu s vašim mališanima ili neka ju pročitaju sami, ako su već samostalni čitatelji, jer će lakše shvatiti probleme s kojima se susreću djeca s disleksijom te razviti empatiju i poštovanje.

Kęstutis Kasparavičius: Lijenozemska
Prijevod s litavskog: Mirjana Bračko
55 stranica, tvrdi uvez




Lijenozemska-sam naziv zvuči divno. Zar postoji itko tko nikad nije maštao o zemlji u kojoj se ne mora raditi ama baš ništa, a slastice i sokovi sami dolijeću u usta. Ne postoji, zar ne?
E tako su jednog dana tri lijenčine: Mjaukalo Lijenić, Predilica Sladokusić i Drijemalo Okruglić odlučili krenuti na put potražiti tu Lijenozemsku, što nije bilo nimalo lako.
„Ipak, nije toliko važan smjer koji ćeš odabrati, već odgovarajuće raspoloženje. Zato je bolje da legneš, duboko udahneš, sklopiš oči… i kreni odmah na sve četiri strane svijeta.“
I tako su naše lijenčine krenule na put. Došli su do Velikog zida od rižina pudinga koji okružuje Lijenozemsku, saznali ponešto o prometnim pravilima kojih zapravo i nema, posjetili glavni grad Lijenozemske Tortagrad, saznali što je to Stabloled, proslavili nekoliko Uskrsa s jajima koja navodno nesu konji, obišli Obalu Narančine rijeke kako bi ugasili žeđ, ubrali nešto odjeće u Parku odjeće, otišli na izlet na Modro jezerce, skupili novčiće sa Stablonovca, odspavali u Palači snova te se okupali u Bazenu mladosti. A na kraju saznali da nisu zapravo nigdje otputovali jer su onoga dana kad su kretali, sva trojica zaspali. I sanjali Lijenozemsku.
Čudesno je putovanje trojice mačaka smislio litavski umjetnik Kęstutis Kasparavičius. Vjerujem da ste već svi čuli za njega i čitali njegove odlične dječje knjige i slikovnice. Kasparavičiusov humor osvježavajuć je i neiscrpan izvor zabave i smijeha. Za svoje je ilustracije i slikovnice već puno puta nagrađivan u svim dijelovima svijeta, a napisao je i ilustrirao preko 50 slikovnica. 1984.g.ilustrirao je svoju prvu slikovnicu, a ostalo je, kako kažu na njegovoj službenoj stranici-povijest. Dosad je na hrvatski jezik prevedeno desetak njegovih slikovnica i s niti jednom nećete pogriješiti. Prva njegova slikovnica koju smo mi pročitali bila je Budalaste priče, podjednako zanimljiva i smiješna i klincima i meni. Njegove su ilustracije veličanstvene, pune detalja i boja. Kasparavičius prvo crta priču, a tek ju onda piše, a vjerujem da ćete i u ovoj veseloj avanturi uživati zajedno s vašim mališanima.

Na Facebook stranici Malih čitača zaigrajte nagradnu igru i osvojite dječju knjigu Strašna vila i divlja zima, autorice Jane Bauer i ilustratorice Caroline Thaw.

Share:

Objavi komentar

Designed by OddThemes | Distributed by Blogger Themes