U proljeće 2016. članovi projekta organizirali su trodnevni seminar na
koji je pozvana Ibis grafika i još 4 nakladnika – iz Estonije, Latvije, Turske
i Srbije, gdje se raspravljalo o problemima na koje nailaze mali izdavači i
nastojalo pronaći neko zajedničko rješenje, te se razmišljalo kako
motivirati djecu da čitaju kvalitetnu literaturu.
Potaknuti uspješnom suradnjom i
odličnim rezultatima, sudionici projekta ponovno su ga, u proširenom obliku,
prijavili Europskoj komisiji za potporu s novim članovima nakladnicima iz
Latvije, Estonije i Hrvatske.
Naša mala
knjižnica je međunarodni projekt poticanja čitanja koji okuplja nekoliko
europskih izdavačkih kuća.
U Hrvatskoj ga provodi nakladnička kuća Ibis grafika u suradnji s
vrtićima, školama, knjižnicama i ostalim ustanovama koje se žele aktivno
uključiti.
Osnovni je
cilj projekta Naša mala knjižnica, uz
veće promotivne aktivnosti bolje predstaviti autore i povećati interes za
njihove knjige te povećati publiku i stvoriti kritičke čitatelje. Projekt
uključuje objavljivanje šest naslova namijenjenih djeci između 8 i 11 godina.
Predstavnik Hrvatske u ovom projektu je Grigor Vitez preko čijeg će djela djeca
drugih europskih zemalja saznati za hrvatsku dječju književnost. Ibis grafika
je odabrala tri manje poznate njegove priče
koje su sabrali u zbirku imena „O zecu koji se volio smijati“. Svi
autori i ilustratori čije knjige sudjeluju u projektu, dobitnici su raznih
nagrada i priznanja u svojim državama, a ovako se predstavljaju hrvatskoj
publici. Kako bi se cilj projekta ostvario, predviđene su razne aktivnosti za
djecu-I ja mogu napisati priču, Odigrajmo priču, ali i za autore i
ilustratore-Pismo iznenađenja, Književne razglednice.
Dosad su
objavljena tri naslova iz projekta Naša
mala knjižnica koje vam Mali čitači predstavljaju.
Jana Bauer: Strašna vila i divlja zima
Ilustrirala: Caroline Thaw
Prevela: Jana Pogačnik
160 stranica, tvrdi uvez
Strašna vila i divlja zima je nastavak prvog dijela objavljenog 2013.g.
Strašna vila u Groznoj šumi. Možete
ju čitati iako niste čitali prvi dio, snaći ćete se među likovima i kratkim
pričama, kao što smo i mi. Knjiga se sastoji od 16 priča, svaka je zasebno
strukturirana pa se ne moraju čitati redoslijedom koji je u knjizi. Moji klinci
inače imaju tu foru da ne žele čitati priče po redu, već kako im se koji naslov
svidi. Tako da smo ih mi sve pročitali, ali nekim svojim redom. Krenuli smo od
dabra koji je napravio klizalište za tuljane, a završili s vjevericom sa
crvenim šeširom. Sve priče su odlične, s određenom dozom humora koji se temelji
na komičnim situacijama među likovima i njihovim dijalozima, maštovite i
opisuju mnoge ljudske osobine. Praznovjerje, sumnja, tuga, ljubomora, to je ono
sa čime se stanovnici Grozne šume moraju nositi. Ali od svega iskače
prihvaćanje različitosti. Svatko prihvaća svakoga, bez obzira na sve negativne
osobine. Svi prihvaćaju Strašnu vilu i ona prihvaća sve stanovnike Grozne šume.
Autorica Jana
Bauer inače piše fantastične priče za djecu, dobitnica je mnogih nagrada, a u Strašnoj vili i divljoj zimi stvorila je
fantastični svijet neobičnih likova i duhovitih dijaloga zanimljiv kako djeci,
tako i odrasloj publici. Izvrsno je upotpunjuju bajkovite ilustracije londonske
ilustratorice Caroline Thaw koja se koristi kombinacijom tinte, drvenih i
vodenih boja. Uživa u svemu što je neobično i drukčije, a posebno je privlači
ljudski spektar ekspresija, ali i životinje i priroda. Divne su njene
ilustracije u Strašnoj vili i divljoj
zimi, nekako nježne i u pastelnim bojama, iako se radi o Groznoj šumi i
njihovim stanovnicima. Odličan posao su napravile autorica i ilustratorica i
vjerujem da će svi uživati u ovoj odličnoj dječjoj knjizi jer mi zaista jesmo.
Andrej Rozman Roza: Kako je Oskar postao detektiv
Ilustrirala: Ana Košir
Prijevod sa slovenskog: Mirjana Bračko
Pretpostavlja
se da svaki deseti učenik u Hrvatskoj ima disleksiju koja se očituje različitim
teškoćama u različitim oblicima jezika, često uz probleme teškoća savladavanja
čitanja uključuje i poteškoće u stjecanju vještine pisanja. Često laici
disleksiju povezuju uz pojam smanjene inteligencije što uopće nije točno. I
zato je važno da djeca znaju što je to disleksija, da ne ismijavaju svoje
prijatelje u razredu kojima teže ide čitanje i pisanje zbog poteškoća koje
imaju. A vjerujem da će ova dječja knjiga osvijestiti mnoge školarce. Kako je Oskar postao detektiv se sastoji
od tri priče: Kamen mudrosti, Crvenkapica i Mali duh iz zgrade. Svaka donosi
jednu detektivsku zavrzlamu koju će Oskar riješiti na najbolji mogući način. Oskar
je jedan zanimljiv dječak koji ima disleksiju i ide u prvi razred. Zbog
disleksije Oskaru je teško čitati i osjeća se manje vrijednim jer svi njegovi
prijatelji u razredu čitaju bez problema. Jednom je Oskar čuo za kamen mudrosti
i pomislio je kako bi pomoću njega mogao riješiti sve svoje probleme sa
čitanjem. Tragajući za njim, naći će se u draguljarnici u kojoj će svojom
mudrošću i hrabrošću spriječiti pljačku i zaraditi svoj kamen mudrosti.
Kako jedan
pogrešno shvaćen telefonski poziv može izazvati smiješnu zavrzlamu koja će
sretno završiti, saznat ćete u modernoj verziji bajke o Crvenkapici, koja kao i
prvotna inačica nosi poruku kako uvijek moramo biti oprezni s nepoznatima.
Kad jednom
Oskarovom susjedu nestanu bicikl i skije, Oskar će biti nepravedno optužen, ali
će tijekom svoje potrage za duhom pronalaskom dokaza pomoći policiji u
rješavanju slučaja te sprati ljagu sa svoga imena.
Odlična knjiga
slovenskog autora približit će na djeci prikladan način problem disleksije i
kroz komične situacije, scene i likove prenijeti poruke o prihvaćanju
različitosti, odgovornosti, poštenju i mudrosti te kako naizgled bezizlazne
situacije možemo riješiti ako smo dovoljno bistri i domišljati. Andrej Rozman
Roza je nagrađivani slovenski autor, pjesnik, dramatičar, kazališni glumac i
režiser. Knjiga Kako je Oskar postao
detektiv je 2008.g. proglašena najboljom knjigom za djecu i mlade.
Ana Košir je
poznata i priznata slovenska ilustratorica, a u knjizi Kako je Oskar postao detektiv na divan način prenosi karakteristike
likova u ilustracije pa će vas njihovi vizualni identiteti oduševiti i pomalo
nasmijati.
Pročitajte ovu
odličnu knjigu s vašim mališanima ili neka ju pročitaju sami, ako su već
samostalni čitatelji, jer će lakše shvatiti probleme s kojima se susreću djeca
s disleksijom te razviti empatiju i poštovanje.
Kęstutis Kasparavičius: Lijenozemska
Prijevod s litavskog: Mirjana Bračko
Lijenozemska-sam naziv zvuči divno. Zar postoji itko tko
nikad nije maštao o zemlji u kojoj se ne mora raditi ama baš ništa, a slastice
i sokovi sami dolijeću u usta. Ne postoji, zar ne?
E tako su jednog
dana tri lijenčine: Mjaukalo Lijenić, Predilica Sladokusić i Drijemalo Okruglić
odlučili krenuti na put potražiti tu Lijenozemsku, što nije bilo nimalo lako.
„Ipak, nije
toliko važan smjer koji ćeš odabrati, već odgovarajuće raspoloženje. Zato je
bolje da legneš, duboko udahneš, sklopiš oči… i kreni odmah na sve četiri
strane svijeta.“
I tako su naše
lijenčine krenule na put. Došli su do Velikog zida od rižina pudinga koji
okružuje Lijenozemsku, saznali ponešto o prometnim pravilima kojih zapravo i
nema, posjetili glavni grad Lijenozemske Tortagrad, saznali što je to
Stabloled, proslavili nekoliko Uskrsa s jajima koja navodno nesu konji, obišli
Obalu Narančine rijeke kako bi ugasili žeđ, ubrali nešto odjeće u Parku odjeće,
otišli na izlet na Modro jezerce, skupili novčiće sa Stablonovca, odspavali u
Palači snova te se okupali u Bazenu mladosti. A na kraju saznali da nisu
zapravo nigdje otputovali jer su onoga dana kad su kretali, sva trojica
zaspali. I sanjali Lijenozemsku.
Čudesno je
putovanje trojice mačaka smislio litavski umjetnik Kęstutis Kasparavičius.
Vjerujem da ste već svi čuli za njega i čitali njegove odlične dječje knjige i
slikovnice. Kasparavičiusov humor osvježavajuć je i neiscrpan
izvor zabave i smijeha. Za svoje je ilustracije i slikovnice već puno puta
nagrađivan u svim dijelovima svijeta, a napisao je i ilustrirao preko 50
slikovnica. 1984.g.ilustrirao je svoju prvu slikovnicu, a ostalo je, kako kažu
na njegovoj službenoj stranici-povijest. Dosad je na hrvatski jezik prevedeno
desetak njegovih slikovnica i s niti jednom nećete pogriješiti. Prva njegova
slikovnica koju smo mi pročitali bila je Budalaste priče, podjednako zanimljiva i smiješna i klincima i meni.
Njegove su ilustracije veličanstvene, pune detalja i boja. Kasparavičius prvo
crta priču, a tek ju onda piše, a vjerujem da ćete i u ovoj veseloj avanturi
uživati zajedno s vašim mališanima.
Na Facebook stranici Malih čitača zaigrajte nagradnu igru i
osvojite dječju knjigu Strašna vila i divlja zima, autorice Jane Bauer i
ilustratorice Caroline Thaw.
Objavi komentar